Gmunden
| Gmunden | |
|---|---|
 Pogled na grad | |
| Država |  Austrija |
| Savezna država | Gornja Austrija |
| Kotar | Gmunden |
| Najbliži veći grad | Bad Ischl |
| Površina | |
| • Ukupna | 63,548 km²[1] km2 |
| Visina | 425[2] m |
| Koordinate | 47°55′N 13°48′E / 47.917°N 13.800°E |
| Stanovništvo | |
| • Ukupno | 13.199 (206,2[1]) |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 4810 |
| Pozivni broj | 07612 |
| Stranica | http://www.gmunden.ooe.gv.at |
 | |
  Gmunden Gmunden na zemljovidu Austrije | |
Gmunden je grad i administrativni centar kotara Gmunden,[2] na sjeveru Austrije od 13.199 stanovnika.[1]
Gmunden leži u Gornjoj Austriji na sjevernoj obali jezera Traunsee, na mjestu gdje rijeka Traun istječe iz jezera.[2]
Pinsdorf | Ohlsdorf | Gschwandt, St. Konrad |
| Altmünster | .svg)
| Scharnstein |
| Traunkirchen | Ebensee | Grünau im Almtal |
Zamak Ort na jezeru Traunsee, prvi put je dokumentiran 1138., dograđen je za gotike što je i danas vidljivo u njegovoj jezgri, a obnovljen je nakon 1634., kad je dograđena i kapela.[2]
Gmunden je status grada dobio u 1278. godini, kod njega se u studenom 1626. godine, odigrala bitka u kojoj je poražena vojska seljačkih buna.
Sve do 19. stoljeća Gmunden je bio najprosperitetnije trgovište (naročito solju) u regiji Salzkammerguta.[2] Od 1862. grad se razvio kao klimatsko lječilište, godišnje ga posjeti 155.769 turista.[2]
Najveće znamenitosti grada su županijska crkva iz prve polovice 14. stoljeća, s freskama iz 1520. – 1530., preuređena između 1713. – 1718. u baroknom stilu i kapucinski samostan, podignut između 1636. – 1639.[2]
Dio nekadašnjeg zamka koji leži na malom otoku u jezeru Traunsee može se doći i preko mosta; dijelovi zamka iz 17. stoljeća su obnovljeni i restaurirani tokom 19. i 20. stoljeća.[2]
Gmunden ima muzej, u kojem je pored artefekata lokalnih zanatlija iz 17. i 18. stoljeća, najveća atrakcija soba Johannesa Brahmsa,[2] koji je puno vremena proveo na jezeru.
Pored grada leži park prirode koji se prostire oko planine Traunstein visoke 1,691 metara.[2]
Od 9,295 zaposlenih koliko ih je bilo 1991. zaposleno u Gmundenu, oko 64% ih je radilo u uslužnom sektoru (turizam, banke, administracija), ostali su radili u industriji.[2]
Od industrijskih pogona grad ima cementaru, tvornicu sanitarne keramike i porculana, muške odjeće, hrane, strojeva i alata (Energie AG Oberösterreich), građevinske firme, pogone za proizvodnju biomase i toplinskih stanica, tiskarstva).[2]
Panorama
Pogled na grad
Gradska kuća
Rimokatolička crkva
Zamak Ort
- Stadtgemeinde Gmunden (Hrsg.): Gmunden – 700 Jahre Stadt. Gmunden 1978.
- Kulturverwaltung Gmunden (Hrsg.): 125 Jahre Kurstadt Gmunden. Gmunden 1987.
- Wilfried Heller: Der Fremdenverkehr im Salzkammergut. Heidelberg 1970.
- E. Prillinger: Grüße aus Gmunden. Linz 1972.
- Stephen Sokoloff: „Goldene Wege“ – Kultur-und Naturschätze vom Traunsee bis Bad Ischl. Neumarkt i.H. 2005, ISBN 3-200-00436-3.
