Prijeđi na sadržaj

Ljiljanolike

Izvor: Wikipedija
Ljiljanolike
Kockavica (Fritillaria meleagris)
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Magnoliopsida
Nadred:Lilianae
Red:Liliales
Perleb
Porodice
vidi tekst
Baze podataka

Ljiljanolike (lat. Liliales) red je Magnoliopsida iz nadreda Lilianae. Obuhvaća pretežno višegodišnje zeljaste biljke, često geofite s lukovicama, podancima ili gomoljima, ali i penjačice, grmove te nekoliko potpuno nefotosintetskih mikotrofnih biljaka. APweb danas navodi 10 porodica, oko 67 rodova i približno 1.580 vrsta.

Ime reda objavio je Karl Julius Perleb 1826. Red je dobio ime prema porodici Liliaceae i rodu Lilium.

Opis

[uredi | uredi kôd]

Predstavnici reda uglavnom su višegodišnje zeleni, a česti su podzemni spremišni organi i geofitski način života. Među njima ima i drvenastih ili zeljastih penjačica, primjerice u Smilacaceae, Philesiaceae i Alstroemeriaceae, dok su Corsiaceae izrazito reducirane nefotosintetske biljke povezane s gljivama. Listovi su jednostavni, često eliptični ili lancetasti; mogu imati usporednu ili mrežastu nervaturu, a lisna osnova često ne obuhvaća stabljiku kao kod mnogih drugih pripadnika Lilianae.[1]

Cvjetovi su najčešće dvospolni i tročlani, s šest tepala raspoređenih u dva pršljena. Tepali su često veliki, slobodni, jarko obojeni ili pjegavi. Za red su osobito karakteristični nektariji na tepalima te antere koje se često otvaraju prema van. Prašnika je najčešće šest, plodnica je sastavljena od tri plodna lista, a položaj joj može biti nadrasao ili podrasao. Plod je obično tobolac ili boba. Sjeme nema karakteristični crni fitomelanski omotač kakav je čest u Asparagales. [1]

Rasprostranjenost i ekologija

[uredi | uredi kôd]

Red je rasprostranjen gotovo po cijelom svijetu. Velik dio raznolikosti nalazi se u umjerenim područjima sjeverne polutke te u subtropskim i umjerenim područjima južne polutke. Pojedine linije imaju vrlo ograničenu rasprostranjenost, primjerice Campynemataceae u Australaziji, Petermanniaceae u istočnoj Australiji, dok su Smilacaceae i Liliaceae mnogo šire rasprostranjene. APweb navodi da su se rane linije reda možda razvile na južnim kopnenim masama, dok su današnji areali oblikovani i brojnim kasnijim rasprostranjivanjima na velike udaljenosti.[1]

Sistematika i povijest

[uredi | uredi kôd]

Opseg Liliales tijekom povijesti bio je mnogo širi nego danas. U starijim klasifikacijama Liliaceae su služile gotovo kao „sabirna porodica” za velik broj biljaka s velikim tročlanim cvjetovima. Molekularna istraživanja pokazala su da su te biljke raspoređene u nekoliko duboko odvojenih evolucijskih linija; mnogi nekadašnji članovi Liliales i Liliaceae danas pripadaju Asparagales, Dioscoreales, Petrosaviales i drugim redovima.[1]

APG I (1998.) priznavao je devet porodica u Liliales. APG II (2003.) uključio je Corsiaceae u red. APG III (2009.) napravio je dvije važne promjene: priznao je Petermanniaceae kao zasebnu porodicu i uključio dotadašnje Luzuriagaceae u Alstroemeriaceae. Autori APG III izričito navode da Luzuriagaceae čine sestrinsku skupinu Alstroemeriaceae te dijele karakteristične uvijene peteljke/listove.[2]

APG IV (2016.) zadržao je tih deset porodica bez promjene. APG V (2026.) također ne mijenja opseg Liliales; APG V navodi da je većina APG IV klasifikacije potvrđena nuklearnim i plastidnim podacima te uvodi promjene samo u nekoliko drugih dijelova sustava. Zato za Liliales ostaje APG IV sastav od deset porodica.[3]

Porodica Luzuriagaceae danas su unutar Alstroemeriaceae sačuvane kao tribus Luzuriageae, dok je bivša Trilliaceae uključena u Melanthiaceae i odgovara tribusu Parideae. Bivša Uvulariaceae ima predstavnike u današnjoj potporodici Uvularioideae unutar Colchicaceae, premda su neki rodovi koji su povijesno svrstavani u Uvulariaceae završili u Liliaceae.

Porodice prema APG V

[uredi | uredi kôd]
  1. Campynemataceae Dumort.
  2. Corsiaceae Becc.
  3. Melanthiaceae Batsch ex Borkh.
  4. Petermanniaceae Hutch.
  5. Alstroemeriaceae Dumort. — uključuje bivšu Luzuriagaceae
  6. Colchicaceae DC.
  7. Philesiaceae Dumort.
  8. Ripogonaceae Conran & Clifford
  9. Smilacaceae Vent.
  10. Liliaceae Juss.

Porodice su:

[uredi | uredi kôd]

Glavna porodica ljiljana (Liliaceae) a i ostali predstavnici odlikuju se podzemnim stabljikama i plodovima koji se javljaju kao tobolci (ima ga na primjer i mrazovac) ili bobe.

  1. Familia Campynemataceae Dumort. (4 spp.)
    1. Campynema Labill. (1 sp.)
    2. Campynemanthe Baill. (3 spp.)
  2. Familia Melanthiaceae Batsch ex Borkh. (195 spp.)
    1. Tribus Melanthieae Griseb.
      1. Zigadenus Michx. (1 sp.)
      2. Melanthium L. (4 spp.)
      3. Schoenocaulon A. Gray (29 spp.)
      4. Amianthium A. Gray (1 sp.)
      5. Veratrum L. (24 spp.)
      6. Toxicoscordion Rydb. (8 spp.)
      7. Stenanthium (A. Gray) Kunth (7 spp.)
      8. Anticlea Kunth (10 spp.)
    2. Tribus Heloniadeae Fr.
      1. Chamaelirium Willd. (2 spp.)
      2. Helonias L. (13 spp.)
    3. Tribus Xerophylleae S. Watson
      1. Xerophyllum Michx. (2 spp.)
    4. Tribus Parideae Bartl.
      1. Pseudotrillium S. B. Farmer (1 sp.)
      2. Paris L. (36 spp.)
      3. Trillium L. (48 spp.)
  3. Familia Petermanniaceae Hutch. (1 sp.)
    1. Petermannia F. Muell. (1 sp.)
  4. Familia Alstroemeriaceae Dumort. (289 spp.)
    1. Tribus Luzuriageae Benth. & Hook.
      1. Drymophila R. Br. (2 spp.)
      2. Luzuriaga Ruiz & Pav. (4 spp.)
    2. Tribus Alstroemerieae
      1. Bomarea Mirb. (147 spp.)
      2. Alstroemeria L. (136 spp.)
  5. Familia Colchicaceae DC. (303 spp.)
    1. Tribus Uvularieae A. Gray ex Meisn.
      1. Uvularia L. (5 spp.)
      2. Disporum Salisb. (26 spp.)
    2. Tribus Burchardieae J. C. Manning & Vinn.
      1. Burchardia R. Br. (5 spp.)
    3. Tribus Tripladenieae Vinn. & J. C. Manning
      1. Kuntheria Conran & H. T. Clifford (1 sp.)
      2. Schelhammera R. Br. (2 spp.)
      3. Tripladenia D. Don (1 sp.)
    4. Tribus Iphigenieae Hutch.
      1. Camptorrhiza Hutch. (1 sp.)
      2. Iphigenia Kunth (12 spp.)
    5. Tribus Anguillarieae Pfeiff.
      1. Baeometra Salisb. (1 sp.)
      2. Wurmbea Thunb. (54 spp.)
    6. Tribus Colchiceae T. Nees & C. H. Eberm. ex Endl.
      1. Gloriosa L. (2 spp.)
      2. Littonia Hook. (7 spp.)
      3. Sandersonia Hook. (1 sp.)
      4. Ornithoglossum Salisb. (9 spp.)
      5. Hexacyrtis Dinter (1 sp.)
      6. Colchicum L. (119 spp.)
  6. Familia Philesiaceae Dumort. (2 spp.)
    1. Lapageria Ruiz & Pav. (1 sp.)
    2. Philesia Comm. ex Juss. (1 sp.)
  7. Familia Ripogonaceae Conran & H. T. Clifford (6 spp.)
    1. Ripogonum J. R. Forst. & G. Forst. (6 spp.)
  8. Familia Smilacaceae Vent. (282 spp.)
    1. Smilax L. (282 spp.)
  9. Familia Corsiaceae Becc. (27 spp.)
    1. Arachnitis Phil. (1 sp.)
    2. Corsia Becc. (25 spp.)
    3. Corsiopsis D. X. Zhang, R. M. K. Saunders & C. M. Hu (1 sp.)
  10. Familia Liliaceae Juss. (807 spp.)
    1. Subfamilia Tricyrtidoideae Thorne & Reveal
      1. Tricyrtis Wall. (26 spp.)
    2. Subfamilia Streptopoideae Mabb. ex Reveal
      1. Streptopus Michx. (10 spp.)
      2. Scoliopus Torr. (2 spp.)
      3. Prosartes D. Don (5 spp.)
    3. Subfamilia Calochortoideae Thorne & Reveal ex Reveal
      1. Calochortus Pursh (77 spp.)
    4. Subfamilia Medeoloideae M. N. Tamura
      1. Medeola L. (1 sp.)
      2. Clintonia Raf. (5 spp.)
    5. Subfamilia Lilioideae Eaton
      1. Tribus Tulipeae Duby
        1. Gagea Salisb. (227 spp.)
        2. Amana Honda (6 spp.)
        3. Tulipa L. (135 spp.)
        4. Erythronium L. (33 spp.)
      2. Tribus Lilieae Lam. & DC.
        1. Notholirion Wall. ex Voigt (5 spp.)
        2. Cardiocrinum (Endl.) Lindl. (3 spp.)
        3. Fritillaria L. (152 spp.)
        4. Lilium L. (120 spp.)
d

Ugrožene vrste su: Bomarea ceratophora, Bomarea chimborazensis, Bomarea uncifolia, Romulea aquatica; kritično ugrožene: Bomarea angulata, Bomarea goniocaulon, Bomarea graminifolia, Bomarea hartwegii, Bomarea longipes, Romulea antiatlantica.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ljiljanolike&oldid=7592856"