Prijeđi na sadržaj

Žarko Laušević

Izvor: Wikipedija
Žarko Laušević
Biografske informacije
Rođenje(1960-januara-19)19. januara 1960.
Cetinje, NR Crna Gora, FNRJ
Smrt15. novembra 2023. (dob: 63)
Beograd, Srbija
Znamenite uloge

Žarko Laušević (Cetinje, 19. januar 1960Beograd, 15. novembar 2023), filmski i televizijski glumac.

Biografija

[uredi | uredi kod]

Laušević je diplomirao glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Bio je član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, gde je ostvario uloge u velikom broju predstava. Na filmu je debitovao 1982. godine, ulogom u filmu „Progon“. Iste godine ostvario je značajne uloge u filmovima „Savamala“ i „Direktan prenos“ Vrlo brzo je dobio jednu od glavnih uloga u TV seriji „Sivi dom“ (1984), koja mu je donela veliku popularnost. Nakon toga, igrao je uloge u više od dvadeset filmova i televizijskih serija, među kojima su: „Šmeker“ (1985), „Svečana obaveza“ (TV) (1986), „Dogodilo se na današnji dan“ (1987), „Oficir s ružom“ (1987), „Braća po materi“ (1988), „Boj na Kosovu“ (1989), „Original falsifikata“ (1991), „Bolje od bekstva“ (1993), „Kaži zašto me ostavi“ (1993), „Nož“ (1999).

Nagrade i priznanja

[uredi | uredi kod]
  • Zlatna arena u Puli za najbolju mušku ulogu u filmu Oficir sa Ružom, 1987. godine
  • Nagrada lista Polet u Puli Žarku Lauševiću i Kseniji Pajić za najpoetičniji emotivni odnos, 1987. godine
  • Nagrada Car Konstantin u Nišu za uloge u filmovima Oficir sa Ružom, Dogodilo se na današnji dan i Oktoberfest, 1987. godine
  • Nagrada „Grad teatar“ za ulogu u predstavi Kanjoš Macedonović, 1989. godine
  • Nagrada Zoran Radmilović za ulogu u predstavi Kanjoš Macedonović, 1989. godine
  • Sterijina nagrada za likove Rastka Nemanjića i Svetog Save u predstavi Sveti Sava, 1990. godine
  • Nagrada izdavačke kuće Dečje Novine za ulogu u filmu Tango Argentino, 1992. godine
  • Gran Pri na Filmskim susretima u Nišu za ulogu u filmu Bolje od Bekstva, 1993. godine
  • Nagrada lista Novost 8 za ulogu u filmu Kaži zašto me ostavi, 1993. godine
  • Nagrada u Herceg Novom

Suđenja za ubistvo

[uredi | uredi kod]

31. jula 1993. godine, Žarko Laušević i njegov pet godina stariji brat Branimir, zvani Mili, su napadnuti od grupe huligana u blizini podgoričkog lokala „Epl“. Tom prilikom je Žarko iz svog pištolja CZ-99 usmrtio napadače Dragora Pejovića i Radovana Vučinića, a teško ranio Andriju Kažića, dok je ovaj prilazio da se pridruži napadačima.

Na suđenju je osuđen na 15 godina zatvora zbog dvostrukog ubistva.[1] Ta je presuda, nakon žalbi, potvrđena 1994. godine. Kaznu je izdržavao u Spužu i Požarevcu.

Nakon ukidanja presude od strane Saveznog suda, po ponovnom pretresu februara 1998. godine, kojim je predsedavala sudija Svetlana Vujanović, izrečena mu je kazna 4 godine zatvora zbog dvostrukog ubistva u prekoračenju nužne odbrane. Budući da je u tom trenutku već izdržao 4,5 godine, pušten je na slobodu.

Ubrzo nakon toga je napustio zemlju i nastanio se u Njujorku, u SAD.

Vrhovni sud Crne Gore je, po žalbi tužioca 30. marta 2001. godine, tu odluku o kazni preinačio, i izrekao kaznu od 13 godina zatvora.[1]

Trećeg jula 2009. godine je saopšteno da je Laušević uhapšen u Sjedinjenim Američkim Državama zbog boravka u SAD bez vize i da se razmatra njegova ekstradicija Srbiji po međunarodnoj poternici koja je raspisana 2002. godine na zahtev Trećeg opštinskog suda u Beogradu.[2]

Četrnaestog septembra 2009. godine je sud u Njujorku doneo odluku o ukidanju pritvora Lauševiću.[3]

2011. godine je objavio knjigu „Godina prođe dan nikad“. Septembra 2013. iz štampe je izašla „Druga knjiga“.[4]

29. decembra 2011. pomilovao ga je predsednik Republike Srbije Boris Tadić.[5] Srpski pasoš mu je uručio 1. februara 2012. ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić u Njujorku.[6]

O njegovom životu napravljen je film „Lauš“ po ideji, scenariju i u režiji Branke Bešević Gajić, čija se premijera očekuje u februaru 2014. godine u Sava centru.[7]

Posle više godina posetio je Srbiju i Crnu Goru u maju 2014. godine.[8]

Uloge

[uredi | uredi kod]
Filmografija glumca Žarka Lauševića
God.NazivUloga
1970.-te
1978.M. V.Vojin Vukelić
1980.-te
1982.SavamalaVinko Sarić
1982.13. julJanko
1982.Ruski umetnički eksperimentTjomkin
1982.ProgonMirko
1982.Direktan prenosFantom
1982.Venerijanska rajaLazar
1983.HasanaginicaHasanaga
1983.Mrtvi se ne vraćaju
1983.Dani AVNOJ-a
1983.Igmanski maršMiljan
1983.Oštrica brijača
1984.Ne tako davnoSrle
1984.LazarLazar mlađi
1985.Jedna polovina dana
1985.Jagode u grluLale
1986.Dobrovoljcisportista
1986.Lepota porokamladić s cigaretom
1986.Svečana obavezaZoran Hadžikostić
1986.ŠmekerPavle/Pavel Ivković
1986.Sivi domŠilja
1987.Pod ruševinama
1987.Dogodilo se na današnji danBajra
1987.Rimski danSekst Propercije
1987.Oficir s ružomPetar Horvat
1987.OktoberfestSkobi
1988.Leto
1988.Vuk Karadžićknez Mihailo Obrenović
1988.The Fortunate Pilgrim
1988.Put na jugMorit
1988.Braća po materiBraco Gavran
1989.Boj na KosovuMiloš Obilić
1989.Atoski vrtovi - preobraženjeSlikar Sava
1990.-te
1990.StelaMato Herceg
1990.Valjevska bolnicaMiloje Dacić, sin
1990.Kolubarska bitkaAleksa Dačić
1990.ZaboravljeniAca
1990.Početni udarac
1990.BalEkart
1991.Original falsifikataStojan
1991.Montenegro
1992.Crni bombarderŠmajser
1992.Preci i potomcinarator
1993.Kaži zašto me ostaviPeđa
1993.Bolje od bekstvaAleksa Radman
1994.Rođen kao ratnikGibon
1999.NožAlija Osmanović/Ilija Jugović
1999.Ranjena zemljaNele
2010.-te
2015.Smrdljiva bajkaMoma
2017.Senke nad Balkanomprinc Đorđe Karađorđević

Reference

[uredi | uredi kod]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]