Simikeneta





Simikeneta (i le Fa'akasaka: Шымкент; i le alafapeta Latina: Şymkent; na taʻua o Chernyayev mai le 1914 seʻia oo i le 1924; ma na tusia aloaʻia i le gagana Rusia o Chimkent seʻia oo i le 1992) o se aʻai telē i le itu i saute o Kasakisitana, e lē mamao mai le tuaoi ma Usipekitana.
O Simikeneta o se tasi o aʻai e tolu o Kasakisitana ua iai le tulaga faapitoa o se aʻai e tāua i le tulaga faale-republika, faatasi ma Asetana ma Alamatea. O lona uiga o Simikeneta o se vaega tau pulega tutoʻatasi e tutusa lona tulaga ma itulagi o le atunuu. E lē aofia le aʻai i le Itulagi o Tulikisitana (Turkistan), e ui e siʻomia lona teritori e lea itulagi.
I le aso 1 Iuni 2026, e 1,308,120 tagata na nonofo i Simikeneta.[1] O le aʻai lona tolu lea o Kasakisitana i le toʻatele o tagata, pe a mavae Alamatea ma Asetana. O se tasi foʻi o nofoaga autū o le atunuu mo alamanuia, fefaatauaʻiga, felauaiga, aʻoaʻoga ma aganuʻu.
Seʻia oo i le aso 19 Iuni 2018, sa avea Simikeneta ma laumua tau pulega o le Itulagi o Kasakisitana i Saute. I lenā aso, na aveese ai le aʻai mai le itulagi ma tuuina atu i ai le tulaga o se aʻai e tāua i le tulaga faale-republika. Na toe faaigoaina le Itulagi o Kasakisitana i Saute o le Itulagi o Tulikisitana, ma na siitia lona nofoaga autū tau pulega i le aʻai o Tulikisitana.[2]
I le 2020, na filifilia ai Simikeneta e avea ma laumua o aganuʻu a le Taupulega o Malo Tutoʻatasi.[3]
Igoa
[Teuteu | edit source]E masani ona faamatalaina le igoa Simikeneta (Şymkent) o se tuufaatasiga o ni vaega se lua.
O le vaega lona lua, kent po o kand, e tupuga mai i gagana Iranī anamua ma le gagana Sogdiana. O lona uiga o le “aʻai”, “nuu”, “nofoaga ua ainā” po o le “nofoaga o tagata”. E maua lenei vaega i igoa o le tele o aʻai i Asia Tutotonu, e aofia ai Tasikeneta (Tashkent) ma Samalikaneda (Samarkand).
O le vaega muamua, shym po o chim, e fesootaʻi ma upu e faasino i le mutia, laufanua lanumeamata, fanua e fafaga ai manu po o se vanu ua tumu i laau ma fugālaau. O le mea lea, e mafai ona faamatalaina le igoa o le aʻai o le “aʻai i laufanua mutia”, le “aʻai lanumeamata” po o le “aʻai i le vanu lauolaola”.[4]
I faamaumauga tuai, e eseese auala na tusia ai le igoa o le aʻai, e aofia ai Chimkent, Chimkand, Chimket, Chamankent ma Simikeneta.
I le 1914, ina ua atoa le 50 tausaga talu ona pulea e ʻautau a le Malo o Rusia le ʻolo o le aʻai, na toe faaigoaina ai o Chernyayev, e faamamalu ai le taʻitaʻiʻau Rusia o Mikhail Chernyayev. Na toe faafoʻi le igoa Chimkent i le 1924.
Ina ua tutoʻatasi Kasakisitana, na suia i le aso 8 Setema 1992 le sipelaga aloaʻia i le gagana Rusia mai le Чимкент i le Шымкент, ina ia latalata atili i le faaleoga Kasaka.
Faafanua
[Teuteu | edit source]E tū Simikeneta i le itu i saute o Kasakisitana, e latalata i le tuaoi ma Usipekitana, i le vaega i sisifo o auvae mauga o le Tian Shan. E tusa ma le 506 mita le maualuga o le ogatotonu o le aʻai i luga aʻe o le sami. E tusa ma le 1,163 km² le lautele o lona teritori tau pulega.[5]
E tusa le mamao o Simikeneta ma:
le 120 km i le itu i mātū o Tasikeneta, le laumua o Usipekitana; le 150 km i le itu i saute o Tulikisitana; le 690 km i le itu i sisifo o Alamatea; le 1,480 km i le itu i saute o Asetana.
O le tulaga o le aʻai i le va o laufanua laugatasi o Kasakisitana, vanu lafulemu o Asia Tutotonu ma ala i mauga o Tian Shan na avea ai Simikeneta ma nofoaga tāua mo fefaatauaʻiga ma femalagaaʻiga talu mai aso anamua.
E tafe le vaitafe o Badam i le itu i saute o le aʻai. I le ogatotonu o Simikeneta e puna aʻe ai le vaitafe laʻitiiti o Koshkarata mai vaipuna i lalo o le eleele. Ua faaleleia ona auvai e avea ma nofoaga e mālōlō ai, ma paka, ala savali ma malae taʻaloga.
I le itu i saute ma le itu i saute sasaʻe o le aʻai o loo iai auvae o atumauga o Kazygurt, Karzhantau ma Ugam. O nei atumauga o ni vaega o le Tian Shan i Sisifo.
Tau
[Teuteu | edit source]E iai i Simikeneta se tau faakontineta, ae o loo iai foʻi ni vaega e tai pei o le tau o le Metitirani. E umi, vevela ma matutu le tau māfanafana, ae e puupuu ma agamalu le taumālūlū pe a faatusatusa i vaega i mātū o Kasakisitana.
E tusa ma le 13 °C le averesi o le vevela i le tausaga. O Iulai le masina e sili ona vevela, ma e tusa ma le 26 °C lona averesi. O Ianuari le masina e sili ona mālūlū, ma e tusa ma le −1 °C lona averesi.
I le tau māfanafana, e mafai ona sili atu le vevela i le 40 °C. I taimi e matuā mālūlū ai le taumālūlū, e mafai ona paʻū ifo le vevela i lalo o le −20 °C.
E tusa ma le 570–600 milimita le aofaʻi o timuga i le tausaga. O le tele o timuga e paʻū i le tau e totogo ai laau ma le tau e toulu ai lau, ae e masani ona matuā matutu le tau māfanafana.[6]
Tala faasolopito
[Teuteu | edit source]Aso anamua ma le Vaitausaga Tutotonu
[Teuteu | edit source]Ua faaalia i suʻesuʻega o mea anamua sa iai nofoaga na nonofo ai tagata i le teritori o Simikeneta i le senituri lona tolu po o le lona lua a o leʻi oo i le T.A. O ipu ʻele ma isi mea na maua e tutusa ma mea na maua i Afrasiab, le nofoaga tuai e latalata i Samalikaneda.[7]
O le faamatalaga tusitusia pito i leva ua iloa e faatatau i Simikeneta o loo iai i le tusi faasolopito Peresia o le Zafarnama, po o le “Tusi o Manumalo”, na faamaeʻaina e le tusitala o talafaasolopito o Sharaf ad-Din Ali Yazdi i le 1425.
A o faamatala le osofaʻiga a Timuli i Mogulisitana, na taʻua e le tusitala se nofoaga e igoa ia Chimkent po o Chamankent e latalata i Sayram, i le tala e faatatau i mea na tutupu i le 1365–1366.[7]
Na ola aʻe le aʻai i se tasi o lālā o le Ala Silika, i le mea na fesootaʻi ai auala fefaatauaʻi mai Tasikeneta, Sayram ma Tulikisitana ma auala agaʻi atu i laufanua o Kasakisitana, Siberia ma itulagi i mātū.
I le amataga o le senituri lona 16, na avea ai le itulagi ma vaega o le Malo Khan o Kasaka. I senituri lona 17 ma le 18, na osofaʻia soo le aʻai ma ona siʻosiʻomaga e tagata Dzungar.
I le faaiʻuga o le senituri lona 18 ma le afa muamua o le senituri lona 19, na tauva ai le Malo Khan o Bukhara ma le Malo Khan o Kokand mo le pule i Simikeneta. I le 1810, na avea le aʻai ma vaega o le Malo Khan o Kokand ma avea ai ma ʻolo tāua i le tuaoi.
Vaitaimi o le Malo o Rusia
[Teuteu | edit source]I le 1864, na pulea ai e ʻautau a le Malo o Rusia, i lalo o le taʻitaʻiga a Mikhail Chernyayev, le ʻolo o Simikeneta.
Mulimuli ane, na tuufaatasia le aʻai i le Itulagi o Syr Darya o le Malo o Rusia ma avea ma nofoaga autū tau pulega o le itumalo o Chimkent.
I le vaitaimi o pulega a Rusia, na faateleina ai fefaatauaʻiga ma Tasikeneta, Tulikisitana ma laufanua o tagata Kasaka. O le fausia o le auala nofoaafi Orenburg–Tasikeneta i le amataga o le senituri lona 20 na vave ai le tuputupu aʻe o le tamaoaiga ma le faitau aofaʻi.
I le 1914, na toe faaigoaina le aʻai o Chernyayev. Na toe faafoʻi le igoa Chimkent i le 1924.
Vaitaimi o le Soviet
[Teuteu | edit source]I tausaga o le 1930, na avea Chimkent ma se tasi o nofoaga autū o alamanuia i le itu i saute o le Iuni Soviet.
Na amata galue le falegaosimea o le taʻitaʻi i Chimkent i le 1934. Mulimuli ane na avea ma se tasi o falegaosimea sili ona telē a le Soviet mo uʻamea e lē o iai le uʻamea autū. Na atiaʻe foʻi le gaosiga o vailaʻau, fualaau faafomaʻi, meaʻai, ʻie, masini ma mea faufale.
I le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na siitia ai falegaosimea e 17 mai vaega i sisifo o le Iuni Soviet i Chimkent. Na gaosia e falegaosimea o le aʻai le taʻitaʻi, fualaau faafomaʻi, meaʻai, suāuu faatekinolosi ma isi oloa mo le ʻautau.
Na faaauau le atinaʻeina o alamanuia ina ua maeʻa le taua. Na fausia pitonuu fou, aʻoga, falemaʻi ma nofoaga faaleaganuu. Na siitia le faitau aofaʻi mai le silia i le 74,000 i le 1939 i le silia i le 390,000 i le 1989.
Kasakisitana tutoʻatasi
[Teuteu | edit source]Ina ua tutoʻatasi Kasakisitana, na aloaʻia ai le igoa Simikeneta i le aso 8 Setema 1992.
I le 2014, na tuufaatasia ai ma le aʻai nisi o nuu ma nofoaga sa iai i itumalo tuaoi. O lenei suiga na matuā faateleina ai le teritori ma le faitau aofaʻi o Simikeneta.
I le aso 19 Iuni 2018, na vavae ese ai Simikeneta mai le Itulagi o Kasakisitana i Saute ma maua ai le tulaga o se aʻai e tāua i le tulaga faale-republika.[2] I le tausaga lava lea na sili atu ai lona faitau aofaʻi aloaʻia i le miliona.
I le 2022, na faavaeina ai Turan e avea ma itumalo tau pulega lona lima o Simikeneta.
Pulega
[Teuteu | edit source]E tutusa le tulaga tau pulega o Simikeneta ma se itulagi o Kasakisitana. E lē i lalo o le pulega a le Itulagi o Tulikisitana, ae e iai lona lava vaega faatino o le malo, ua taʻua o le akimat.
O le taʻitaʻi o le aʻai e taʻua o le akim. Talu mai le aso 5 Setema 2023, o Gabit Abdimazhitovich Syzdykbekov le akim o Simikeneta.[8]
Ua vaevaeina Simikeneta i itumalo tau pulega e lima:[9]
Itumalo o Abay; Itumalo o Al-Farabi; Itumalo o Enbekshi; Itumalo o Karatau; Itumalo o Turan.
Na faavaeina le Itumalo o Karatau i le 2014, ma le Itumalo o Turan i le 2022.
O le maslikhat a le aʻai o le faalapotopotoga filifilia lea e iloilo le paketi, fuafuaga tau atinaʻe, polokalame lautele ma isi mataupu faalotoifale.
Faitau aofaʻi
[Teuteu | edit source]Na vave le siitia o le faitau aofaʻi o Simikeneta i le senituri lona 20 ma le amataga o le senituri lona 21.
E tusa ai ma le tusigaigoa a le Malo o Rusia i le 1897, e 11,194 tagata na nonofo i le aʻai. Na sili atu le faitau aofaʻi i le 74,000 i le 1939, e tusa ma le 247,000 i le 1970, ma sili atu i le 390,000 i le 1989.
O le malaga mai o tagata mai nuu i tua, le tuputupu aʻe masani o le faitau aofaʻi ma le faalauteleina o tuaoi o le aʻai na fesoasoani i lenei siitaga. I le 2018, na sili atu ai le faitau aofaʻi aloaʻia i le miliona.
I le aso 1 Iuni 2026, e 1,308,120 tagata na nonofo i Simikeneta.[1]
O Simikeneta o se aʻai e tele ituaiga tagata. O tagata Kasaka o le vaega pito sili lea o le faitau aofaʻi. E toʻatele foʻi tagata Usepeka ma tagata Rusia. E nonofo ai foʻi tagata Aserpaijani, Tatara, Take, Korea, Kurda, Ukaraina ma isi ituaiga.
O le gagana Kasaka o le gagana aloaʻia a le malo. E faaaogā lautele le gagana Rusia i ofisa o le malo ma pulega faalotoifale. E tāua foʻi le gagana Usepeka i le olaga faaleaiga, aganuu ma fefaatauaʻiga o nisi o tagata o le aʻai.
Tamaoaiga
[Teuteu | edit source]O Simikeneta o se tasi o nofoaga autū o le tamaoaiga i le itu i saute o Kasakisitana. O vaega tāua o le tamaoaiga e aofia ai:
le faamamāina o le suāuu; alamanuia o vailaʻau ma fualaau faafomaʻi; le gaosiga o uʻamea lanu; le gaosiga o masini; alamanuia o meaʻai; le gaosiga o ʻie ma lavalava; le gaosiga o simā ma mea faufale; fefaatauaʻiga, felauaiga ma le faatulagaina o uta.
O nisi o kamupani tetele o le aʻai o le fale faamamā suāuu PetroKazakhstan Oil Products, le kamupani o fualaau faafomaʻi Khimpharm ma le falegaosimea simā Simikenetacement.
O loo iai i le aʻai le sone tau tamaoaiga faapitoa o Ontustik, lea e taulaʻi faapitoa i le gaosiga o ʻie. O loo iai foʻi sone alamanuia o Tassay ma Badam, faapea le nofoaga autū o fefaatauaʻiga ma uta o Ontustik.
I le 2025, na oo atu le oloa faaitulagi atoa o Simikeneta i le tusa ma le 5.7 tiliona tenge, ma na siitia moni le tamaoaiga i le tusa ma le 11 pasene.[10]
Mai Ianuari seʻia oo i Me 2026, na oo atu le tau o oloa alamanuia i le tusa ma le 666.8 piliona tenge.[11]
O le vave o le tuputupu aʻe o le faitau aofaʻi ua mafua ai le fausia o fale, aʻoga, falemaʻi, auala, paipa vai, laina eletise ma alavai fou.
Felauaiga
[Teuteu | edit source]O Simikeneta o se nofoaga tāua o felauaiga i le va o Kasakisitana, Usipekitana ma isi vaega o Asia Tutotonu.
Auala nofoaafi
[Teuteu | edit source]E tū le aʻai i le auala nofoaafi tuai o Orenburg–Tasikeneta. E iai nofoaafi tuusaʻo mai Simikeneta i Alamatea, Asetana, Taraz, Tulikisitana, Kyzylorda, Tasikeneta ma isi aʻai.
Na toe fausia ma faalautele le nofoaga o nofoaafi i Simikeneta i le 2023–2024. Na siitia lona gafatia mai le tusa ma le 2,000 i le 6,000 tagata femalagaaʻi i le aso.[12]
O le nofoaga fou e iai potu faatalitali, ofisa e faatau ai pepa malaga, nofoaga faafomaʻi, potu mo mātua ma fanau, faapea nofoaga ua saunia mo tagata e iai manaoga faapitoa.
Malae vaalele
[Teuteu | edit source]O le Malae Vaalele Faavaomalo o Simikeneta e faatautaia malaga i totonu o le atunuu ma malaga faavaomalo.
Na tatala le fale fou mo tagata femalagaaʻi i le aso 25 Tesema 2024. E tusa ma le 40,000 m² lona telē ma na faatupeina lona fausiaina e le kamupani vaalele tumaoti o SCAT.[13]
Na aofia i le galuega le toe faaleleia o nofoaga e tū ai vaalele, auala e feoaʻi ai vaalele ma le malae i luma o le fale. E mafai e le fale fou ona tautua le tusa ma le 2,000 tagata i le itula.
Felauaiga i totonu o le aʻai
[Teuteu | edit source]O pasi o le auala autū o felauaiga lautele. E fesootaʻi le upega o auala pasi ma itumalo tau pulega e lima, pitonuu i tua ma nuu sa mulimuli ane tuufaatasia ma le aʻai.
Mai le 1969 seʻia oo i le 2005, sa iai i Simikeneta se faiga o pasi eletise e fesootaʻi i uaea. Na faamutaina ona ua tuai ma faaleagaina uaea eletise ma taavale.
O auala tetele e fesootaʻi ai Simikeneta ma Tasikeneta, Tulikisitana, Taraz, Alamatea ma nofoaga e sopoʻia ai le tuaoi i le va o Kasakisitana ma Usipekitana.
Aganuu ma aʻoaʻoga
[Teuteu | edit source]O Simikeneta o se tasi o nofoaga autū o aganuu i le itu i saute o Kasakisitana. E iloa le eseese o ituaiga o tagata o le aʻai i ana faalapotopotoga Kasaka, Rusia, Usepeka ma isi faalapotopotoga faaleaganuu.
O nofoaga tāua o aganuu e aofia ai:
le Simikeneta Philharmonic, ua faaigoaina i le fatupese o Shämşi Qaldaiaqov; le Fale Mataaga o Tala Faatino a Rusia; le Fale Mataaga o Tala Faatino a Usepeka; le Fale Mataaga o le Opera ma le Palei; le Falemataaga o le Aʻai o Simikeneta; le Nofoaga Autū mo Tu ma Aganuu; le Sākosi o Simikeneta.
I le 2020, na avea Simikeneta ma laumua o aganuu a le Taupulega o Malo Tutoʻatasi. Ona o le faamaʻi pipisi o le COVID-19, na faia ai i luga o le initaneti nisi o koneseti, tausamiga, faaaliga ma fonotaga sa fuafuaina.[3]
O aʻoga maualuluga tāua o le aʻai e aofia ai:
le Iunivesite o Kasakisitana i Saute ua faaigoaina ia Mukhtar Auezov; le Iunivesite Faafaiaʻoga o Kasakisitana i Saute ua faaigoaina ia Özbekäli Zhanibekov; le Akademi Faafomaʻi o Kasakisitana i Saute; le Iunivesite o Simikeneta; le Iunivesite o Miras.
Nofoaga iloga
[Teuteu | edit source]Le aʻai tuai ma le ʻolo
[Teuteu | edit source]E tū le vaega tuai o Simikeneta i le ogatotonu faasolopito o le aʻai i aso nei. Sa vaevaeina masani i ni vaega autū se tolu:
le ʻolo puipuia; le vaega i totonu o le aʻai, e taʻua o le shahristan; pitonuu i fafo o tufuga ma tagata faipisinisi, e taʻua o le rabad.
O le ʻolo o le vaega lea sa sili ona puipuia. Sa iai i totonu le maota o le pule, fale o le ʻautau ma ofisa tau pulega. I aso nei, o le nofoaga o se vaega o suʻesuʻega o mea anamua ma se falemataaga i fafo.[14]
O isi nofoaga iloga i Simikeneta e aofia ai:
le Lotoa o Ordabasy ma le maa faamanatu o Zher-Ana; le Paka o le Tutoʻatasi; le Paka o Abay; le togalaau o laau a Asanbay Askarov; le togalaau o manu o Simikeneta; le ala savali i autafa o le vaitafe o Koshkarata; le Arbat o Simikeneta, o se auala savali e iai faleoloa ma nofoaga faaleaganuu; le Paka o Ken Baba; le maa faamanatu o Baidibek Bi; le ala o Shämşi Qaldaiaqov; le faletapuai o Koshkar-Ata; le Falemataaga o Tagata na Aafia i Sauāga Faapolokiki.
I nofoaga e latalata i le aʻai o loo iai le nofoaga faasolopito o Sayram, le nofoaga faasao faalenatura o Aksu-Zhabagly, le vanu loloto o Aksu ma vaega mauga o Sayram-Ugam ma Kazygurt.
Taʻaloga
[Teuteu | edit source]O taʻaloga taatele i Simikeneta o le lakapi soka, fusuaga, piiga, afeleti, faamalositino, aau ma le tenisi.
O le kalapu lakapi soka a alii e sili ona tāua o le FK Ordabasy, lea e taalo i le liki maualuga a Kasakisitana. E faia ana taaloga i le Maota Taʻaloga Tutotonu o Qajymuqan Muñaitpasov. Ua manumalo Ordabasy i le siamupini ma le Ipu a Kasakisitana.
O Simikeneta foʻi o le nofoaga o le kalapu lakapi soka a tamaitai o le BIIK Kazygurt, o se tasi o kalapu a tamaitai ua sili ona manuia i Kasakisitana ma ua auai soo i tauvaga a kalapu i Europa.[15]
E iai i le aʻai nofoaga e toleni ai tagata mo Taaloga Olimipeka, malae taʻaloga, fale faamalositino, vaitaele ma nofoaga tenisi. O tagata taʻalo na fananau pe aʻoaʻoina i Simikeneta ua fai ma sui o Kasakisitana i Taaloga Olimipeka, siamupini o le lalolagi ma Taaloga a Asia.
Tagaʻi foʻi
[Teuteu | edit source]Faamatalaga
[Teuteu | edit source]- 1 2 Population of the regions of the Republic of Kazakhstan as of June 1, 2026, Ofisa o Fuainumera Faamauina a Kasakisitana. Na maua i le 11 Iulai 2026.
- 1 2 Poloaʻiga a le Peresitene o Kasakisitana e faatatau i le faatulagaga tau pulega ma teritori, 19 Iuni 2018.
- 1 2 Simikeneta o le laumua o aganuʻu a le Taupulega o Malo Tutoʻatasi, Pulega o Simikeneta, 2020.
- ↑ Э. М. Мурзаев, Словарь народных географических терминов. Moscow: Мысль, 1984.
- ↑ Demographic Yearbook of Kazakhstan, Ofisa o Fuainumera Faamauina a Kasakisitana.
- ↑ Faamaumauga o le tau i Simikeneta, Pogoda i klimat.
- 1 2 Е. В. Баранчиков, “Шымкент”, Большая российская энциклопедия, Tusi 35, Moscow, 2017, itu. 165–166.
- ↑ Gabit Abdimazhitovich Syzdykbekov, Akim o Simikeneta, upega tafaʻilagi aloaʻia a le Malo o Kasakisitana.
- ↑ Akimat of Simikeneta city, Malo o Kasakisitana.
- ↑ Simikeneta's GRP grows 11% to KZT 5.7 trillion, Qazinform, 11 Iuni 2026.
- ↑ Faailoga tau tamaoaiga ma agafesootai o Simikeneta, Ofisa o Fuainumera Faamauina a Kasakisitana, 2026.
- ↑ Toe fausia o le nofoaga o nofoaafi i Simikeneta, Matagaluega o Felauaiga a Simikeneta.
- ↑ Le nofoaga fou o femalagaaʻiga i le Malae Vaalele o Simikeneta, Matagaluega o Felauaiga a Kasakisitana.
- ↑ Le aʻai tuai o Simikeneta, upega tafaʻilagi o measina faaleaganuu a Kasakisitana.
- ↑ BIIK-Simikeneta, UEFA.
Soʻoga i fafo
[Teuteu | edit source]Upega tafaʻilagi aloaʻia a le Pulega o Simikeneta Faamaumauga aloaʻia o Simikeneta Upega tafaʻilagi o tagata tafafao maimoa i Simikeneta