Fenomenologija
Fenomenologija je filozofski pravac koji polazeći od fenomena čistih intencionalnih akata svijesti želi sagledati njihovu imanentnu suštinu, kao suštinu samih stvari. Glavni predstavnici su Edmund Husserl i Martin Heidegger (˝Bitak i vrijeme˝)
Fenomenologija je filozofska disciplina i pokret uglavnom povezan s ranom 20. stoljećem koji nastoji objektivno istražiti narav subjektivnog, svjesnog iskustva i otkrivanja svijeta. Pokušava opisati univerzalna obilježja svijesti, izbjegavajući pretpostavke o vanjskom svijetu, s ciljem da opiše pojave onako kako se daju u iskustvu te da istraži značenje i važnost proživljenog iskustva.[1] [2]
Iako primarno filozofijski pristup, fenomenologija je pronašla široku primjenu u kvalitativnim istraživanjima u različitim znanstvenim disciplinama, osobito u društvenim znanostima, humanistici, psihologiji i kognitivnim znanostima, ali i u područjima kao što su zdravstvene znanosti, arhitektura i čovjek – računalo interakcija. Primjena fenomenologije u tim područjima nastoji postići dublje razumijevanje subjektivnog iskustva, umjesto da se usredotočuje na ponašanje.[3][4][5]
- ↑ [[(https://link.springer.com/article/10.1007/s11229-016-1106-0) The subject matter of phenomenological research: existentials, modes, and prejudices] springer.com Preuzeto 11. siječnja 2026.
- ↑ [[(https://www.cambridge.org/core/books/introduction-to-phenomenology/6F5E3F35C2E5A64C9A2F39E453C85B88) Introduction to Phenomenology] cambridge.org Preuzeto 11. siječnja 2026.
- ↑ [[(https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21624030/) Phenomenology as a qualitative research method in health sciences] pubmed.ncbi.nlm.nih.gov Preuzeto 11. siječnja 2026.
- ↑ [[(https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/02665433.2017.1385476) Phenomenology and architecture] tandfonline.com Preuzeto 11. siječnja 2026.
- ↑ [[(https://link.springer.com/article/10.1007/s11412-011-9120-2) Phenomenology, experience and human–computer interaction] springer.com Preuzeto 11. siječnja 2026.
