Giglio
| Giglio Isola del Giglio | |
|---|---|
 |
  |
| Regija: | Toskana |
| Pokrajina: | Grosseto (GR) |
| Koordinate: | 42°22′N 10°54′E / 42.367°N 10.900°E |
| Visina: | 405 m[1] |
| Površina: | 23,9 km2[1] |
| Stanovništvo: | 1279[2] (1. siječnja 2026.) |
| Poštanski broj: | 58012 (Castello), 58013 (Giglio Porto), 58010 (Giglio Campese) |
| Pozivni broj: | 0564 |
| ISTAT-broj: | 053012 |
| Svetac zaštitnik: | San Mamiliano |
  Giglio Giglio na zemljovidu Italije |
|
Giglio (službeno: Isola del Giglio) je talijanska općina i otok koji se nalazi u Toskanskom otočju u Tirenskom moru.
Giglio je od kopna udaljen 16 km. Na otoku je većinom planinski reljef koji se najvećim dijelom sastoji od granita. Najviša točka otoka je Poggio della Pagana (496 m). Obala koja je dugačka 27 km najvećim je dijelom kamena s brojnim liticama i nekoliko zaljeva. To su: Arenella, Cannelle, Caldane i Campese.
Oko 90% površine otoka prekriveno je mediteranskom vegetacijom s borovim šumama i brojnim vinogradima u kojima se proizvodi slavno vino "Ansonaco".
Otok je naseljen od željeznog doba, a kasnije je vjerojatno bio etruščansko uporište. U rimsko vrijeme otok je bio važna baza u Tirenskom moru.
Godine 805. Karlo Veliki darovao je otok opatiji Tre Fontane u Rimu, a kasnije je otok bio u vlasništvu obitelji Aldobrandeschi, Pannocchieschi, Caetani i Orsini, te općina Perugije. Godine 1241., sicilijanska flota cara Frederika II. uništila je genovsku flotu. Od 1264. otok je vlasništvo Pise, nakon čega je postao vlasništvo obitelji Medici. Otok su nekoliko puta napadali Saraceni, što je prestalo tek 1799. godine.
Otok je kroz povijest bio poznat po bogatim rudnim resursima. Mnoge građevine u Rimu izgrađene su od granita s ovog otoka.
Pored otoka se 13. siječnja 2012. nasukao talijanski kruzer Costa Concordia.
Broj stanovnika registriranih 1. siječnja 2026. godine bio je 1279. Djeca i mladi činili su 8,4 %, a starije osobe 34,4 % stanovništva.[3]
| Popis stanovništva | ||
|---|---|---|
| Godina | Br. stan. | ±% |
| 1861. | 1920 | — |
| 1871. | 2037 | +6,1 % |
| 1881. | 2127 | +4,4 % |
| 1901. | 2350 | +10,5 % |
| 1911. | 2295 | −2,3 % |
| 1921. | 2231 | −2,8 % |
| 1931. | 2229 | −0,1 % |
| 1936. | 2143 | −3,9 % |
| 1951. | 2356 | +9,9 % |
| 1961. | 2259 | −4,1 % |
| 1971. | 1711 | −24,3 % |
| 1981. | 1660 | −3,0 % |
| 1991. | 1558 | −6,1 % |
| 2001. | 1406 | −9,8 % |
| 2011. | 1418 | +0,9 % |
| 2021. | 1344 | −5,2 % |
| Izvori: [4][5] | ||
Najzastupljeniji su bili državljani sljedećih zemalja (po mjestu rođenja): Italija (1080 – 87 %), Albanija (44 – 3,5 %), Rumunjska (24 – 1,9 %), Poljska (13 – 1 %), Njemačka (12 – 1 %), Kirgistan (9 – 0,7 %), Ujedinjeno Kraljevstvo (6 – 0,5 %), Brazil (6 – 0,5 %), …[6]
- 1 2 Classificazioni statistiche – anno 2026. www.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 21. veljače 2026. Pristupljeno 27. veljače 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 (PDF). ebiblio.istat.it (talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1994
- ↑ Popolazione residente per territorio – serie storica,. esploradati.censimentopopolazione.istat.it (engleski i talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. svibnja 2025. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
- ↑ Resident population by sex, municipality and individual citizenship or country of birth from year 2002. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2025. Pristupljeno 27. veljače 2025. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Giglio |
| Veći otoci |  | |
|---|---|---|
| Manji otoci | ||
| Otočići, hridi i grebeni | Argentarola • Faraglione dell'Isola del Giglio • Formiche della Zanca • Isolotto della Paolina • Le Scole • Meloria • Scoglio d'Africa • Scoglio del Corvo • Scoglio del Gatto • Scoglio dell'Ogliera • Scoglio della Manza • Scoglio della Triglia • Scoglio Forano • Scoglio Remaiolo • Scoglione di Capraia • Secche di Vada | |
