Prijeđi na sadržaj

SK Jugoslavija Beograd

Izvor: Wikipedija
SK Jugoslavija Beograd
Osnovan 1913.
Ugašen 1945.

SK Jugoslavija (srpski: CК Југославија) bio je srpski sportski klub iz Beograda.

Imao je biciklističku, boksačku, hazenašku, košarkašku, lakoatletsku, nogometnu, plivačku, stolnotenisku, teškoatletsku, zimskosportsku sekciju.[1]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Jedan je od najstarijih srpskih klubova. Osnovan je 1913. kao SK Velika Srbija u čast srpskih uspjeha u Balkanskim ratovima.[2] Klub je ugašen 1914. zbog Prvog svjetskog rata.[1]

Nakon što je Prvi svjetski rat završio 1918., klub je obnovljen 1919. kao SK Jugoslavija.[1][2] Beograd su u Travanjskom ratu 1941. okupirale Sile Osovine. Okupacijskoj vlasti bilo je neprihvatljivo klupsko ime, stoga ga je klub morao mijenjati. Dana 16. svibnja 1941. novine Novo vreme objavile su da će klub od sada nositi ime SK Srbija. Međutim, do promjene nije došlo, jer je klub s istim imenom već postojao unutar Beogradskog loptačkog podsaveza, a tadašnja pravila nisu dopuštala da dva kluba s istim imenom postoje unutar istog podsaveza. Nekoliko dana kasnije sazvana je izvanredna klupska skupština na kojoj se ponovno raspravljalo o promjeni imena, a predložena imena bila su Avala i SK Šumadija. Odabrano je potonje ime, no ono nije prihvaćeno jer je već postojao istoimeni klub. U rujnu 1941. odlučeno je da će klub dobiti ime po godini osnutka – SK 1913.[2]

Komunističke vlasti su 1945. godine ugasile klub, a većinu imovine su dale novoosnovanoj Crvenoj zvezdi.

Prvo klupsko igralište bilo je Trkalište. Sagrađeno je dvaput, 1913. i 1919., a demolirano 1925. Novo klupsko igralište na lokaciji Topčidersko brdo otvoreno je 1927.[1] Danas se ondje nalazi stadion Crvene zvezde.[3]

Hazenaška sekcija

[uredi | uredi kôd]

Hazenaška sekcija je 1928. izgubila u finalu prvenstva Kraljevine SHS 11:8 od I. SSK Maribor, 1931. 21:1 od zagrebačke Concordije, a 1938. 5:3 od HAŠK-a.[4]

Nogometna sekcija

[uredi | uredi kôd]

Osvojila je dva naslova prvaka Kraljevine SHS, 1924. i 1925. Domaće utakmice igrala je u crvenim dresovima. Njihov najveći rival je bio beogradski BSK.

Klupska boja 1932. bila je crvena.[5]

Poznati igrači

[uredi | uredi kôd]

Kraljevina Jugoslavija

Čehoslovačka

Mađarska

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 3 4 Enciklopedija fizičke kulture 1 A-O, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1975., str. 410.
  2. 1 2 3 Tin Mudražija, Zgodovina nogometa v Kraljevini SHS/Jugoslaviji in v času okupacije, str. 706–707.
  3. Jugoslavija, SK (Sportski klub), Nogometni leksikon, pristupljeno 17. kolovoza 2026.
  4. Bogdan Cuvaj, Prvenstvo u igranju hazene od 1921. do 1938. godine, Povijest sporta, god. 3., br. 11., rujan 1972., str. 1022–1027.
  5. Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god., Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. II.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]